Turizam, kao jedna od važnih privrednih grana nacionalnih ekonomija je smatran prioritetnim sektorom u zemljama širom svijeta. Ova industrija je značajan katalizator socio-ekonomskog razvoja i često okarakterisan kao privredna grana bez granica. Unutar ove kompleksne i višeslojne industrije, kulturni turizam zauzima posebno mjesto.
Uprkos brojnim naporima autora sa raznih kontinenata da se precizira pojam kulturnog turizma, i dalje ga je teško definisati s obzirom da nije riječ o jednom ili jednostavnom tržištu, no ova vrsta turizma se smatra originalnom formom turizma. U pojednostavljenom smislu, kulturni turizam je „kretanje ljudi kroz kulturne atrakcije koje se nalaze van mjesta njihovog stalnog boravka sa namjerom da prikupe nove informacije i iskustva koja zadovoljavaju njihove kulturne potrebe“ (Richards, 1996).
Kulturni turizam obuhvata široku lepezu resursa, atrakcija i događaja koji čine sastavni dio kulturnog turizma, kao što su muzeji, spomenici, rute, tematski parkovi, umjetnički događaji, kulturno-istorijski događaji, religijski festivali, filmski festivali, teatri, muzički i plesni performansi, literarni događaji, poznate zgrade, galerije, itd. Po procjenama Svjetske turističke organizacije (UNWTO) 37% globalnog turizma čini kulturni turizam.
Kako bi se dokazala bezgraničnost ovog oblika turizma, mnogi turizmolozi i istraživači turizma prave podjele unutar samog pojma kulturni turizam, pa se time detaljnije opisuju pod oblasti kao što su turizam umjetnosti, turizam istorije, turizam naslijeđa, itd.
Proizvodi kulturnog turizma daju značajan doprinos okruženju i lokalnim zajednicama u kojima se nalaze. U procesu razvoja kvalitetnih i kreativnih kulturno-turističkih ponuda, specifičnost ovog sektora sastoji se u tome što insistira na saradnji i partnerstvu dva različita područja – turizma i kulture. U tom smislu, Sarajevo susret kultura nastoji da na što adekvatniji način spaja sfere turizma i kulture kako bi uspješno djelovao na lokalnom, državnom, regionalnom i međunarodnom nivou u sprovođenju sopstvenih ciljeva. Bazirano na dugogodišnjem iskustvu osoblja Sarajevo susret kultura, aktivnosti koje organizacija sprovodi iniciraju i nove oblike nastavnih planova i programa na visokoškolsim institucijama u Bosni i Hercegovini.
U skladu sa kretanjima na tržištu i modernim trendovima, neophodno je osmisliti atraktivne ponude koje su cijenjene od strane savremenih turista, a koje pružaju priliku da turisti upoznaju različitosti i posebnost jednog grada, jedne države. Smatra se da kulturni turizam obuhvata ona putovanja koja su motivisana upoznavanjem jedne kulture kroz istoriju, arhitekturu, kulturne baštine, umjetnost, festivale, religijske objekte i tematske rute i puteve.
Kada je Vijeće Evrope osnovano 1949. godine, jedan od odlučujućih faktora zasnovao se na pronalaženju mogućnosti zajedničkih djelovanja na području kulture. Vijeće Evrope posmatra kulturni turizam kao alat koji podupire širenje svijesti o značaju evropskog kulturnog naslijeđa i 1987. godine uspostavlja program kulturnih ruta s ciljem da se, kroz turistička putovanja, podigne svijest o evropskoj kulturi.
Od 45 zvaničnih kulturnih ruta Vijeća Evrope, Bosna i Hercegovina je uvrštena u dvije – Evropska ruta Jevrejskog naslijeđa i Evropska ruta groblja, davajući joj time značaj i priliku za ekonomski napredak i unapređenje turističke ponude.